Intervju sa šefom Odjeljenja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Sašom Tanićem

27.2.2018. Šef Odjeljenja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Vlade Brčko distrikta BiH Saša Tanić u intervjuu za Agroportal.ba govorio je o budžetu za 2018. godinu, samozapošljavanju u poljoprivredi, izmjenama Pravilnika o podsticajima, trgovini drvnim sortimentima, EU fondovima i planovima za budućnost.
2018-02-07-Nastavak_30RSV-Sasa_Tanic

Gospodine Taniću, jeste li zadovoljni dosadašnjom realizacijom podsticaja za poljoprivredu iz 2017. godine?

Što se tiče podsticaja za 2017. godinu ne mogu reći da sam potpuno zadovoljan. Očekivao sam da ćemo brže isplatiti sva sredstva predviđena Budžetom za 2017. godinu. Trenutno je isplaćeno oko 7 miliona i bližimo se isplati svih 80% garantovanih sredstava planiranih pravilnikom, i nakon toga planiramo isplatu preostalih 20 posto, ili nešto manje, ali ja vjerujem da će biti dovoljno sredstava za 20 posto. 

Koji su razlozi za sporiju isplatu sredstava podsticaja?

Razloga je više, ali suština je u radu službenika unutar Odjeljenja. Službenici usljed preopterećenja poslom i velikog broja zahtjeva ne stižu da obrade sve na vrijeme i u planiranom roku. Nažalost, imali smo i tu nesreću da su u jeku poslova u vezi s obradom podsticaja dva službenika koja direktno rade na obradi zahtjeva za podsticaj suspendovana. Ono što me raduje jeste da je kolegica Sabrina Drapić, koja važi za jednog od najboljih radnika, oslobođena svih optužbi te očekujemo njen povratak na posao. 

Budžet za 2018. godinu je upućen u skupštinsku proceduru. Šta možemo očekivati u 2018. godini?

Prijedlog budžeta za 2018. godinu je usvojen na sjednici Vlade te je upućen u skupštinsku proceduru. Bliži se i taj krajnji rok za usvajanje budžeta 31. 3. 2018. godine. Vjerujem da će predloženi iznos od 9.300.000 KM biti usvojen kao takav, što je u odnosu na 2017. godinu povećanje od 700.000 KM. Isto tako smo svjesni da to neće biti dovoljno da pokrije 100 posto iznos podsticaja jer će podsticaji sigurno ići do 11 miliona KM, što znači da ćemo morati rebalansom budžeta pokušati osigurati dodatna sredstva. 

Mogu li poljoprivredni proizvođači očekivati neke izmjene Pravilnika za podsticaje u poljoprivredi? 

Ne planiramo strukturalne ni vrijednosne izmjene u pravilniku, već će se izmjene odnositi na uočene greške u tehničkom dijelu, te otklanjanje nedorečenosti u pravilniku, koje su primijećene. Ono na čemu ću insistirati jeste uvođenje sankcije za lažno prijavljivanje te nenamjensko trošenje sredstava. Jedan od prijedloga jeste, ukoliko se utvrdi osnova da je došlo do lažnog prijavljivanja, zabrana korištenja podsticajnih sredstava na period od 3 godine. 

Ono što je trenutno medijski aktuelno jeste program samozapošljavanja u poljoprivredi, što je prvi put da se takva aktivnost provodi. 

Formalno ta sredstva u iznosu od 500.000 KM nisu predviđena budžetom za 2018. godinu. Sredstva postoje, i osigurana su prije pet godina, a planirana su za finansiranje kredita za poljoprivredu preko komercijalnih banaka u periodu od pet godina. Ta sredstva su nakon pet godina vraćena na jedinstveni račun Trezora, i prema našim informacijama trenutno je na raspolaganju oko 1.600.000 KM.

Predložio sam Skupštini da se od tih sredstava iznos od 500.000 KM izdvoji za samozapošljavanje u poljoprivredi. Sam projekat bi se, na naš prijedlog, realizovao preko Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, po kriterijima koje bi usvojila Vlada Brčko distrikta BiH, na prijedlog Odjeljenja.

Vjerujem da će koalicioni partneri podržati prijedlog, s obzirom da prijedlog ima smisla te  već sada postoji veliko interesovanje javnosti, medija i poljoprivrednika. 

Znači li to da su sredstva na raspolaganju te da „sudbina“ poljoprivrednika sada zavisi isključivo od političke volje pojedinaca? 

Možemo i tako reći. Taj novac stoji, a postoji interesovanje da se ponove kreditni aranžmani, gdje bismo mi predložili da milion ide u kreditne aranžmane za nabavku mehanizacije, a ostatak da se usmjeri na samozapošljavanje. Mislimo da bi to dalo jako dobre rezultate na terenu, a i povećalo bi stopu zaposlenosti u poljoprivredi. Po mom mišljenju, to je jedna od posljednjih šansi koju imamo za život na selu, kako za mlade ljude tako i za stariju populaciju. 

Usvojena je Strategija ruralnog razvoja te se očekuje otvaranje pretpristupnih fondova EU za poljoprivrednike. Da li Odjeljenje za poljoprivredu ima informaciju o daljnjim koracima te kako će se potencijalna sredstva usmjeravati? 

Strategija je usvojena na državnom nivou, i ono što mi trenutno znamo jeste da se rade akcioni planovi te raspodjela sredstava u određenim iznosima i procentima. Koliko ja znam prijedlog je da jedna trećina ide na institucionalnu podršku, što bi značilo uvezivanje komunikacije između entitetskih ministarstava i Vijeća ministara BiH, a dvije trećine sredstava bi išle direktno korisnicima u infrastrukturne projekte i unapređenje proizvodnje. 

Šta je to što će biti drugačije u odnosu na dosadašnje programe koji su finansirani od strane Evropske komisije?

Narodski rečeno, entitetske vlade kao i brčansko odjeljenje za poljoprivredu neće imati uticaja na odabir projekata niti na ocjenu istih. Ukoliko neko ima interes i želi da aplicira, imat će tu mogućnost preko nadležnih ministarstva i odjeljenja, ali će struka donositi konačan sud. 

Znači, sve projekte će pregledati predstavnici Evropske unije te će sva odobrena sredstva isplaćivati direktno korisnicima, što do sada nije bio slučaj?

Nadležna ministarstva će imati ulogu da u ime korisnika apliciraju te da kasnije, po odobrenju, vrše monitoring utroška sredstava. Nema „garantovanih projekata“ niti procentualne podjele kao do sada. Ukoliko „Brčko“ preda dovoljan broj kvalitetnih aplikacija, i te aplikacije budu ocijenjene kao pozitivne, sva planirana sredstva teoretski mogu završiti u Brčkom, ili ukoliko ne budemo imali projekata, mogu nas i zaobići.

Godinama je pitanje lova na teritoriji Brčko distrikta BiH pitanje o kojem nema saglasnosti. Da li su se stvari pomakle s „mrtve tačke“? 

Što se tiče lova u Brčko distriktu BiH stanje je nepromijenjeno. Zabrana lova je i dalje na snazi. Smjernice su usvojene na sjednici Vlade, i predviđaju utvrđivanje granica lovišta te dodjelu lovišta na upravljanje, ali još uvijek nismo napravili nikakav ozbiljniji pomak u tom pravcu. Ono što trenutno imamo jeste inicijativa četiri lovačka udruženja za sastanak s gradonačelnikom, predsjednikom Skupštine te sa mnom kao šefom Odjeljenja. Tražio sam Kolegij Vlade na kojem bismo usaglasili stavove te održali sastanak s predstavnicima lovačkih udruženja, s ciljem pronalaženja zajedničkog rješenja. 

Nakon što su prošle godine entitetske vlade zabranile izvoz trupaca iz Republike Srpske i FBiH, drvoprerađivači Brčko distrikta BiH ostali su bez sirovine. Da li imate informacije do kada i da li ste nešto preduzimali po tom pitanju? 

Mi kao odjeljenje nemamo zvanične informacije. Mi nikada nismo bili ni obaviješteni od strane Vlade Republike Srpske ni od strane Vlade Federacije o uvođenju mjere zabrane prometom drvnim sortimentima i trupcima za prerađivače s prostora Brčko distrikta BiH. Možemo reći da su entitetske vlade samovoljno, bez konsultacije s nama, na svoju ruku, donijele odluku koja ide direktno na štetu naših drvoprerađivača, usljed nekog njihovog međusobnog obračuna. Zbog nedostatka komunikacije među entitetima, možemo reći da su naši prerađivači ispali kolateralna šteta. Ono što nezvanično znamo jeste da je Federacija svoju odluku promijenila te da proizvođači iz Brčko distrikta BiH mogu nabavljati sortimente na području FBiH, ali Vlada RS još uvijek nije promijenila svoju odluku. Čim smo dobili informaciju o toj zabrani, mi smo službeno uputili zahtjev prema entitetskim vladama, da nas obavijeste o donošenju takvih odluka i na osnovu kojih pravnih akata, ali nikada nismo dobili odgovor. Apelovali smo nekoliko puta, ali nažalost odgovor još nismo dobili. 

„Određivanje alternativnih lokacija za zbrinjavanje leševa pasa lutalica“ – tema koja je kamen spoticanja. Čak je i 32. sjednica Vlade zbog ovog pitanja prekinuta. 

Odjeljenje je dalo prijedlog, od strane komisije koja je formirana još u vrijeme prošlog mandata, koji je tada jednoglasno usvojen, o određivanju devet lokacija grobnica za pse. Taj prijedlog je kandidovan na sjednicu Vlade, s podjelom da se iz svakog naroda daju po tri lokacije, da ne bi bilo da se jednima nameće više. Međutim, trenutno taj prijedlog nema podršku od strane ministara iz jednog od naroda. Mi smo kao odjeljenje spremi da se nađe bilo koje rješenje jer je stanje zaista alarmantno. Svakodnevno primamo dopise po tom osnovu, što od Policije Brčko distrikta BiH što od JP „Komunalno Brčko“, te insistiranje da se pronađe rješenje.